Krivično pravo

Advokat Novi Sad

Kako izabrati advokata za krivični postupak?

Odnos između branioca – advokata i klijenta treba da je baziran na obostranom poverenju i iskrenom odnosu.

Advokat Novi Sad Jovan Radanović pruža usluge savetovanja i zastupanja klijenata u krivičnim postupcima:

  • Odbrana u krivičnom postupku
  • Zastupanja oštećenih lica u krivičnom postupku
  • Podnošenje krivičnih prijava nadležnim javnim tužilaštvima
  • Pregovaranje i zaključivanje sporazuma o priznanju krivice
  • Postupanje u pritvorskim predmetima      
  • Podnošenje pravnih lekova na sudske odluke
  • Podnošenje molbi za uslovni otpust i druge pravne radnje usmerene na primenu najboljih mogućih zakonski odredbi, a koje su u interesu naših klijenata

ODLAGANJE KRIVIČNOG GONJENJA-OPORTUNITET KAKO IZBEĆI KRIVIČNO GONJENJE??

Instutuit opotunitet predstavlja olakšanje za čitav pravosudni sistem, kako sudovima, da smanje broj predmeta, tako i okrivljenima, da uz ispunjavanje određenih obaveza tj. plaćanje određene svote novca, izbegnu procesuiranje za krivično delo koje su izvršili, te na taj način izbegnu krivičnu evidenciju.

Advokat za krivično pravo i krivična dela

ADVOKAT KRIVIČAR

Građani kojima je potrebna pravna pomoć tj.odbrana u krivičnom postupku često advokate koji pružaju odbranu u krivičnom postupku nazivaju kolokvijalno: advokat krivičar, advokat za krivicu, advokat za krivična dela.

Branilac u krivičnom postupku može biti samo advokat. U postupku za krivična dela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina, advokata može da zameni advokatski pripravnik. Advokat koji brani okrivljenog u krivičnom postupku ne može biti:

-saokrivljeni, oštećeni, bračni drug ili lice koje sa saokrivljenim, oštećenim ili tužiocem živi u vanbračnoj ili drugoj trajnoj zajednici života, njihov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena;

– lice koje je kao svedok pozvano na glavni pretres, osim ako po ovom zakoniku ne može biti ispitano kao svedok ili je oslobođeno dužnosti svedočenja i izjavilo da neće da svedoči;

-lice koje je u istom predmetu postupalo kao sudija, javni tužilac, zastupnik oštećenog, službenik policije ili drugo lice koje je preduzimalo radnje u predistražnom postupku;

-branilac saokrivljenog koji se u istom predmetu tereti za isto krivično delo, osim ako organ postupka zaključi da to ne bi štetilo interesima odbrane.

ADVOKAT ZA KRIVIČNA DELA

Opšta svrha propisivanja i izricanja krivičnih sankcija je suzbijanje dela kojima se povređuju ili ugrožavaju vrednosti zaštićene krivičnim zakonodavstvom.

Krivične sankcije se ne mogu izreći licu koje u vreme kada je delo učinjeno nije navršilo četrnaest godina. Vaspitne mere i druge krivične sankcije mogu se izreći maloletniku pod uslovima propisanim posebnim zakonom.

ODBRANA U KRIVIČNOM POSTUPKU

Prilikom pružanja odbrane u krivičnom postupku advokati imaju pravo da:

sa uhapšenim, pre njegovog prvog saslušanja, obavi poverljiv razgovor, neposredno pre prvog saslušanja osumnjičenog pročita krivičnu prijavu, zapisnik o uviđaju i nalaz

i mišljenje veštaka, posle donošenja naredbe o sprovođenju istrage ili posle neposrednog podizanja optužnice a i pre toga ako je okrivljeni saslušan, u skladu sa odredbama ovog zakonika, razmatra spise i razgleda predmete koji služe kao dokaz, sa okrivljenim koji je u pritvoru na poverljiv način razgovara i neometano vodi prepisku, osim ako zakonikom nije drugačije određeno. Advokat za krivicu tj.branilac u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni.

Advokat krivičar tj. branilac u krivičnom postupku preduzima i druge radnje kada je to određeno Zakonikom o krivičnom postupku.

Ko podnosi krivičnu prijavu?

Krivična prijava je pisani ili usmeni akt kojim se obaveštava javni tužilac da je izvršeno krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti.

Državni i drugi organi, pravna i fizička lica prijavljuju krivična dela za koja se goni po službenoj dužnosti, o kojima su obaveštena ili za njih saznaju na drugi način, pod uslovima predviđenim zakonom ili drugim propisom. Krivičnim zakonikom je predviđeno u kojem slučaju neprijavljivanje krivičnog dela predstavlja krivično delo.

Podnosilac krivične prijave navešće dokaze koji su mu poznati i preduzeće mere da bi se sačuvali tragovi krivičnog dela, predmeti na kojima je ili pomoću kojih je učinjeno krivično delo i drugi dokazi.

Pravilno sastavljena krivična prijava, koja sadrži sve pravno relevantne činjenice i precizan opis radnje krivičnog dela, tačnu kvalifikaciju krivičnog dela, te logične predloge za izvođenje dokaza u krivičnom postupku, može u kraćem roku rezultirati gonjenjem učinioca krivičnog dela, te je iz tog razloga najbolje angažovati advokata koji će sastaviti krivičnu prijavu.

Važno je napomenuti da lažno prijavljivanje da je neko lice učinilo krivično delo, a zna da to lice nije učinilac krivičnog dela samo po sebi krivično delo, te da je za isto predviđena kazna zatvora.

Šta je krivično delo?

Krivično delo je ono delo koje je zakonom predviđeno kao krivično delo, koje je protivpravno i koje je skrivljeno. Nema krivičnog dela ukoliko je isključena protivpravnost ili krivica, iako postoje sva obeležja krivičnog dela određena zakonom.

BRANILAC U KRIVIČNOM POSTUPKU

Advokat u krivičnom postupku

Advokat koji pruža pravnu pomoć okrivljenom tokom krivičnog postupka se naziva branilac.

Advokat za odbranu u krivičnom postupku (branilac) ima pravo da sa uhapšenim, pre njegovog prvog saslušanja obavi poverljiv razgovor. Advokatu mora biti omogućen nesmetan i poverljiv razgovor sa uhapšenim licem, pre nego što to lice bude saslušano. Ustav Republike Srbije garantuje i pravo da okrivljeni sa svojim braniocem nesmetano opšti, angažuje advokata po svom izboru i dobije primereno vreme za pripremu odbrane.

Svrha poverljivog razgovora advokata i okrivljenog je razmena informacija o događaju, uzroku hapšenja, o stavu branioca i pravnim pitanjima koja uključuju predstojeću proceduru u krivičnom postupku.

Advokat i okrivljeni (osumnjičeni) imaju pravo da neposredno pre prvog saslušanja pročitaju krivičnu prijavu, zaisnik o uviđaju i nalaz i mišljenje veštaka, kako bi se upoznali sa dokazima na kojima javni tužilac zasniva osnove sumnje da je učinjeno krivično delo a potom i na dokaze čije pribavljanje će da predloži.

Advokat ima pravo da posle donošenja naredbe o sprovođenju istrage ili posle neposrednog podizanja optužnice, a i pre toga ako je okrivljeni saslušan, razmatra spise i razgleda predmete koji služe kao dokaz. Saslušanje osumnjičenog je procesna radnja koja je potrebna da se obavi da bi se ostvarila dužnost javnog tužioca da omogući pristup osumnjičenom i njegovom advokatu da razgledaju spise predmeta. Javni tužilac je dužan da osumnjičenom i advokatu omogući da u roku dovoljnom za pripremanje odbrane razmotre spise i razgledaju predmete kao i da predlože preduzimanje dodatnih dokaznih radnji.

Advokat ima pravo da sa okrivljenim koji je u pritvoru na poverljiv način razgovara, koji se može nadzirati samog gledanjem, a ne i slušanjem. Pritvoreno lice se može dopisivati sa advokatom sa znanjem i pod nadzorom sudije. Sudija takav vid komunikacije ne može zabraniti. Podaci pribavljeni kršenjem prava na poverljivu prepisku adovkata sa klijentom su nezakoniti dokazi koji ne mogu biti korišćeni u krivičnom postupku, osim ako ih kao dokaz ne predlaže odbana tj. branilac i okrivljeni.

Advokat ima pravo da preduzima sve pravne radnje u korist okrivljenog, što znači da će se uzdržavati od preduzimanja radnji i iznošenja sadržaja koji okrivljenom mogu štetiti. Branilac bez obzira na napred navedeno pravo i obavezu ako joj se okrivljeni izričito protivi, s tim što postoji izuzetak a on se ogleda u izrečenoj kazni zatvora u trajanju od trideset do četrdeset godina, koju je advokat dužan da izjavi i protiv volje okrivljenog.

Obaveze advokata u krivičnom postupku

Pored napred navedenih prava, branilac ima i obaveze koje se ogledaju u pružanju okrivljenom stručne, savesne i blagovremene odbrane. Advokat ne sme da odugovlači sa postupkom, dok je sa druge strane obaveza suda da takvu zloupotrebu spreči.

U Kodeksu profesionale etike advokata određena je obaveza advokata da okrivljenom ukaže na sam tok krivičnog postupaka, na ocenu činjenične i pravne prirode predmeta. Advokat tokom čitavog postupka ima obavezu da savetuje klijenta o njegovim zakonskim pravima i o funkcionisanju pravnog sistema. Advokat ima obavezu da pruža pravnu pomoć okrivljenom u roku od trideset dana od dana kada je otkazao punomoć u slučaju da pre tog roka ne bude izabran branilac.

Naš pouzdan advokat Jovan Radanović Novi Sad, pruža odbranu u krivičnim postupcima koji se vode protiv okrivljenih lica. Naš osnovni cilj jeste da za okrivljenog ishodujemo najpovoljnije moguće rešenje. Prilikom preduzimanja odbrane svaki slučaj analiziramo do najsitnijih detalja kako bi samim tim pružili adekvatnu odbranu i sprečili primenu zakona na štetu okrivljenog.

Dozvolite da Vam pomognemo!

Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć oko gore pomenutih oblasti rada budite slobodni da nas kontaktirate. Pon – Pet 09:00-21:00

Oblasti prava

Advokat Novi Sad

Dozvollite da vam pomognemo oko krivičnog postupka!

advokatjovanradanovic@gmail.com
·  Pon – Pet 09:00-21:00
Call Now Button